vraćaju se u saborske klupe
Studiranje kao radni staž? Crna lista trgovaca? Više novca za bolovanje? O čemu sve zastupnici žele raspravljati ove jeseni

Nakon dvomjesečnog ljetnog odmora, Hrvatski sabor u ponedjeljak, 15. rujna, započinje jesensko zasjedanje koje će trajati do 31. listopada.
Zasad je na dnevnom redu Hrvatskog sabora 114 točaka no vjerojatno će ih dodavanjem 'u hodu' biti i više. Prema onome što je trenutno istaknuto na saborskim stranicama, na jesenskom rasporedu su 44 prijedloga zakona ili izmjena zakona, tri interpelacije, također i tri prijedloga odluka, po dva prijedloga deklaracija i zaključaka te jedan prijedlog rezolucije.
Turudićevo izvješće
Također, bit će podneseno 57 izvješća o radu, među ostalima izvješća o radu policije, Hrvatske radiotelevizije, izvješće predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti u 2022. i 2023. godini (koja potpisuje u međuvremenu preminuli predsjednik tog suda Radovan Dobronić, nap.a.) te u 2024. godini.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić podnijet će izvješće o radu državnih odvjetništava u prošloj godini, a bit će podneseno i izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Nadalje, na dnevnom redu su i izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu (!) te za razdoblje od 2022. do 2024. godine.
Bit će, među ostalim, podnesena i izvješća o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZOO), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i Financijske agencije (FINA).
Hoće li se glasovati o NSATU?
Na dnevnom redu je i kontroverzni Prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u NATO aktivnosti za sigurnosnu i obučnu otporu Ukrajini (NSATU) o kojemu je saborska rasprava zaključena još 22. listopada prošle godine, a tek sada bi trebalo doći na red glasovanje o njoj.
Podsjetimo, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović lani je, uoči saborske rasprave, donio odluku o nedavanju suglasnosti na prijedlog te odluke. A nakon okončane saborske rasprave glasovanje je odgođeno. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da će konzultacije biti nastavljene kako bi se "u mirnoj atmosferi i dio oporbenih zastupnika, koji još uvijek imaju nedoumice, dodatno informirali". Najavio je tada glasovanje "kada se steknu uvjeti", a tijekom jesenskog zasjedanja vidjet će se jesu li stečeni.
Tri interpelacije
Na dnevnom redu su i tri interpelacije. Onu o postupanju Vlade u sektoru energetike i proizvodnje mineralnih gnojiva te lošem stanju elektroenergetske infrastrukture predložilo je 16 oporbenih zastupnika iz redova Možemo! i SDP-a.
Sedamnaest oporbenih zastupnika predvođenih Mostom podnijelo je interpelaciju o stanju u Jadroliniji i odgovornosti Skupštine tog društva u vezi tragedije na Malom Lošinju u ljeto 2024. kada su prilikom pada rampe trajekta poginula tri pomorca.
Klub zastupnika Mosta i zastupnika Josipa Jurčevića podnio je i interpelaciju o odgovornosti Vlade (i Hrvatske narodne banke) za inflaciju radi, kako tvrde, "nedovoljne zaštite građana od neopravdanog kontinuiranog povećanja cijena".
Potpisnici interpelacije traže usvajanje deset zaključaka, među kojima i onaj da se ministra gospodarstva obveže da svakoga mjeseca barem jednom u Saboru podnese izvješće o donesenim i provedenim mjerama kojima se utječe na kontrolu cijena te da Vlada svakih 14 dana ažurira 'crne liste' trgovaca koji su neopravdano dizali cijene.
Osam zakonskih prijedloga Selak Raspudić
Većinu od 44 prijedloga zakona ili izmjena i dopuna zakona koji će biti na dnevnom redu jesenskog zasjedanja sabora podnijela je Vlada.
Od ostalih, koji su uvršteni u dnevni red, najviše je pristiglo od nezavisne zastupnica Marija Selak Raspudić, čak osam. Ona je predložila odvojeno dvije dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te izmjene ili dopune Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Kaznenog zakona, Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama te dopunu Zakona o izboru predsjednika republike. Selak Raspudić također predlaže i Rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba.
Godinu dana bez otkaza nakon rodiljnog dopusta
Selak Raspudić, između ostalog, predlaže dopunu Zakona o mirovinskom osiguranju kojom bi se u staž mirovinskog osiguranja uračunalo i razdoblje rada tijekom redovnog studiranja budući da, po njenom obrazloženju, mnogi visokoobrazovani građani nemaju dovoljno radnog staža da bi ostvarili pravo na starosnu mirovinu iako su radili za vrijeme studiranja. Ona predlaže i izmjene Zakona o radu kojim bi se propisalo da se zabrana otkazivanja ugovora o radu nakon prestanka trudnoće produlji sa sadašnjih 15 na godinu dana. Objašnjava kako je učestala pojava da se žene zbog opasnosti od gubitka radnog mjesta nakon korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo.
U prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o izboru predsjednika RH Selak Raspudić predlaže da se za tu dužnost ne može kandidirati osoba koja je pravomoćno bila osuđena na zatvorsku kaznu u trajanju od najmanje šest mjeseci.
Zastupnice Mrak Taritaš (GLAS) i Dalija Orešković (DOSIP) predlažu izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a također i Zakona o lokalnim izborima te Zakona o izborima članova u Europski parlament u kojima bi, među ostalim, bilo propisano da je nepravovaljana svaka izborna lista na kojoj nema najmanje 40 posto pripadnika podzastupljenog spola i na kojoj žene i muškarci nisu istaknuti naizmjence, tzv. zip sustavom.
SDP za pomoć malim poduzetnicima i roditeljima
Na jesenjem zasjedanju Sabora naći će se i SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojemu bi prag vrijednosti isporučenih dobara i usluga malih poduzetnika sa sadašnjih 40.000 eura bio podignut na 60.000 eura za ulazak u sustav PDV-a. SDP također predlaže i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim bi bio povećan iznos naknade plaće za roditelje koji njeguju bolesnu djecu mlađu od tri godine uklanjanjem postojećeg cenzusa od 565,04 eura. Umjesto toga, SDP predlaže naknadu u stopostotnom iznosu plaće bez ograničenja te da trajanje te naknade ne bude ograničeno na sadašnjih 60 dana nego da traje sve dok postoji potreba za njegom djeteta zbog zdravstvenih razloga.
Stranke Centar i Nezavisna platforma Sjever zajedno predlažu dopunu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojom bi jedinice lokalne samouprave mogle same odrediti zone, ulice ili dijelove naselja u kojima ne bi bio dopušten rad ugostiteljskih objekata iz skupne "barovi" koji inače ispunjavaju uvjete za noćni rad. Predlažu to radi "zaštite javnog reda i mira, zdravlja i sigurnosti stanovništva, kulturne baštine, okoliša ili drugih lokalnih interesa".
Možemo! protiv zapošljavanja osuđivanih liječnika
Na dnevni red Sabora došao je i prijedlog stranke Možemo! izmjena Zakona obveznom zdravstvenom osiguranju kojim traže povećanje osnovice za utvrđivanje naknade plaće radi privremene nesposobnosti za rad, a s obzirom na porast prosječne plaće u RH. Predlažu da se naknada plaće određuje od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće isplaćene osiguraniku u posljednjih šest mjeseci prije nego što je nastupila njegova privremena nesposobnost za rad.
Možemo! predlaže i da se u Zakon o zdravstvenoj zaštiti unese da radni odnos u zdravstvenoj ustanovi ne može zasnovati osoba protiv koje je pokrenut ili se vodi kazneni postupak ili je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva te kaznena djela protiv zdravlja ljudi. Slično traže i prijedlogom dopune Zakona o liječništvu prema kojemu bi liječnicima protiv kojih su pokrenute istražne radnje ili kazneni postupak za gore spomenuta djela bila privremeno oduzeta licenca za samostalan rad do okončanja kaznenog postupka.
Mostovci za univerzalni dječji doplatak i zabranu GMO-a
Most, među ostalim, predlaže izmjene Zakona o doplatku za djecu. po kojima bi se pravo na dječji doplatak steklo odmah po upisu djeteta u matičnu knjigu. Drugom riječima, predlažu uvođenje univerzalnog doplatka za svu djecu kao najpravedniji sustav čime to više ne bi bila socijalna mjera, nego mjera pronatalitetnog karaktera.
A jedna od prijedloga zastupnika Mosta Mire Bulja je prijedlog Zakona o zabrani genetski modificiranih organizama (GMO). Bulj predlaže da se zabrani uporaba, ograničena uporaba i namjerno uvođenje GMO-a u okoliš za bilo koju svrhu, a posebno stavljanje GMO-a na tržište u svrhu uzgoja. Predlaže i zabranu prijenosa ili prijevoza GMO-a preko teritorija Republike Hrvatske osim za medicinske svrhe.
Osim toga, Most planira pogurati svoju inicijativu za opozivom ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Njezin opoziv nije izgledan, ali bi eventualna rasprava mogla biti s povišenim tonovima.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare